18. ozujka 2026. Europska komisija sluzbeno je predstavila zakonodavni prijedlog
EU Inc. - paneuropskog pravnog oblika trgovackog drustva, poznatog i kao
28. rezim. Nakon godina rasprava, izvjestaja Maria Draghija i Enrica Lette te pritiska startupovskog ekosustava, koncept je prešao iz faze ideje u fazu zakona. Za europske poduzetnike, ukljucujuci
digitalne kreatore koji prodaju putem Stripea, ovo je potencijalno najvaznija reforma od uvodenja eura.
Ali kao sto to obicno biva s regulativama EU, vrag je u detaljima.
Sto je EU Inc. i koji problem rjesava?
EU Inc. je
opcionalni, jedinstveni pravni oblik trgovackog drustva dostupan u svih 27 zemalja Europske unije. Ne zamjenjuje hrvatsko d.o.o. (drustvo s ogranicenom odgovornoscu), njemacki GmbH ni francuski SAS - to je dodatna opcija, otuda naziv "28. rezim". Danas startup koji zeli poslovati u 5 zemalja EU mora osnivati zasebna drustva u svakoj od njih. Zasebni odvjetnici, racunovode, registracijski postupci i troskovi. Prema podacima Europske komisije, trosak takve ekspanzije iznosi
50.000 - 150.000 eura u prvoj godini. Za usporedbu, startup u SAD-u registrira se u Delawareu za 400-900 dolara i odmah posluje u 50 saveznih drzava. Razlika je deseterostruka do trideseterostruka.
Upravo taj jaz uzrokuje da je
30-40% europskih jednoroga premjestilo sjediste u SAD - prije svega u Delaware. Ne zato sto Europa nema talenata ili ideja, vec zato sto je vodenje tvrtke u vise zemalja EU istovremeno apsurdno skupo i komplicirano. EU Inc. to zeli promijeniti.
Sto znamo sa sigurnoscu
Prijedlog Komisije (COM(2026) 321) je vec javan i konkretni podaci su impresivni. Osnivanje EU Inc. drustva bit ce
potpuno digitalno - bez javnog biljeznika, bez odlaska u ured, s bilo kojeg mjesta na svijetu, unutar 48 sati, za najvise 100 eura. Minimalni temeljni kapital iznosi simbolican 1 euro. Za kontekst: registracija d.o.o. u Hrvatskoj zahtijeva minimalni temeljni kapital od 2.500 eura (povisan nakon uvodenja eura 2023., kada je zamijenio ranije ogranicenje od 20.000 HRK), traje nekoliko dana do tjedana i ukljucuje troskove javnog biljeznika. Pri medunarodnoi ekspanziji problemi rastu eksponencijalno.
Umjesto da se registrirate u svakoj zemlji zasebno, EU Inc. koristi jedno sucelje na razini EU koje povezuje nacionalne trgovacke registre (sustav BRIS). Podatke o tvrtki unosite jednom. I ne radi se samo o registraciji - skupstine clanova, sjednice uprave, emisije udjela, prijenosi - sve se odvija digitalno. Regulativa izricito zabranjuje drzavama clanicama nametanje dodatnih papirnastih formalnosti.
Jedan od najrevolucionarnijih elemenata je
EU-ESO - unificirana shema opcija na udjele za zaposlenike. Danas ESOP-ovi funkcioniraju drasticno razlicito u razlicitim zemljama EU: u nekima su povoljni (Francuska), u drugima gotovo kazneni porezno (Njemacka, Belgija). EU-ESO uvodi nacelo da se porez obracunava tek pri prodaji udjela, a ne pri njihovu stjecanju. Time se eliminira apsurdna situacija u kojoj zaposlenik mora platiti porez prije nego sto je ostvario ikakav prihod. Prijedlog takoder dopusta fleksibilne klase udjela - ukljucujuci povlastene udjele koji stite osnivace od gubitka kontrole. To je mehanizam dobro poznat iz Delawarea, ali u Europi dosad dostupan samo fragmentarno.
Ursula von der Leyen to je sazvala ovako:
"Any entrepreneur will be able to create a company within 48 hours, from anywhere in the European Union." Cilj Komisije je postici dogovor Parlamenta i Vijeca do kraja 2026. godine.
Draghi: Europa sama sebi namece carine
Da bismo razumjeli zasto je EU Inc. nastao upravo sada, treba se vratiti na veljacu 2025., kada je Mario Draghi - bivsi predsjednik ECB-a i bivsi talijanski premijer - objavio u Financial Timesu clanak koji je postao manifest promjena. Naslov govori sve:
"Forget the US - Europe has successfully put tariffs on itself".
Draghi argumentira da unutarnje prepreke EU odgovaraju carinama od
45% za proizvodnju i 110% za usluge - prema podacima MMF-a. Po njegovu misljenju, te unutarnje prepreke stetnije su za rast od bilo kojih carina koje bi SAD mogao nametnuti. Trgovina medu zemljama EU manja je od polovice trgovine medu saveznim drzavama SAD-a - u potpuno integriranom gospodarstvu nezamisliva situacija. Troskovi uskadenosti s GDPR-om smanjili su dobit malih tehnoloskik tvrtki za 12%. A od 2009. do 2024. SAD je u gospodarstvo usmjerio pet puta vise od eurozone (14 bilijuna eura naspram 2,5 bilijuna eura), sto se odrazilo u dramaticnoj razlici u domacoj potraznji i ulaganjima u istrazivanje i razvoj.
Sto je posebno vazno za
kreatore i poduzetnike koji prodaju online, Draghi ukazuje na paradoks: trgovinska otvorenost Europe postala je njezina slabost. Trgovina kao postotak BDP-a porasla je u eurozoni s 31% na 55%, dok je u SAD-u - s 23% na samo 25%. Europa de facto podize regulatorne prepreke u sektoru koji cini 70% njezina BDP-a.
Draghi zavrsava zakljuckom koji je postao moto cijele reforme:
"Both these shortcomings - supply and demand - are largely of Europe's own making. They are therefore within its power to change."
Sto jos uvijek ne znamo
Prijedlog je ambiciozan, ali ostavlja bitne praznine - i upravo u njima lezi rizik da EU Inc. podijeli sudbinu prethodnih pokusaja harmonizacije.
Najvaznija nepoznanica su
porezi. EU Inc. ne harmonizira poreze - svaka zemlja EU zadrzava punu poreznu suverenost, a drustvo EU Inc. bit ce oporezovano prema pravu zemlje sjedista. Komisija potice (ali ne nalaze) drzave da tretiraju EU-ESO kao kapitalne dobitke umjesto dohotka od rada - ali to je samo preporuka. Bez BEFIT-a (Business in Europe: Framework for Income Taxation), koji je i sam zapeo u pregovorima, porezna fragmentacija EU ostaje najveci trosak prekogranicnog poslovanja. Za hrvatske poduzetnike, koji se vec sada bore sa
slozenoscu obracuna pri medunaradnoj prodaji, to znaci da ce EU Inc. pojednostaviti pravni oblik, ali nece pojednostaviti porez.
Druga praznina su
sporovi i sudstvo. Delaware ima Court of Chancery - specijalizirani korporativni sud s vise od 200 godina sudske prakse. EU Inc. ne predvida takav ekvivalent. Drzave clanice mogu (ali ne moraju) odrediti specijalizirane sudove, sto stvara rizik razlicitih tumacenja istih propisa u 27 zemalja. EU Inc. takoder eksplicitno ne harmonizira radno pravo - u Njemackoj tvrtke s vise od 500 zaposlenika i dalje moraju imati predstavnike radnika u nadzornom odboru, dok u Estoniji takav zahtjev ne postoji. Sindikati, na celu s ETUC-om, upozoravaju na registriranje drustava u zemljama s najslabijom zastitom radnika.
Oliver Roethig iz UNI Europa kaze otvoreno:
"EU Inc. opens a window for circumventing national regulatory frameworks" - i upozorava da bi prijedlog mogao potkopati europski socijalni model. S druge strane, Julian Teicke iz BAD1 kritizira s potpuno drugog kuta:
"This is just slapping a single login screen over 27 fragmented legal systems - we need real, borderless infrastructure."
Hoce li ovaj put uspjeti?
EU Inc. nije prvi pokusaj. Societas Europaea (SE), usvojena 2001. godine, trebala je biti paneuropski oblik drustva, ali je tako razvodnojena kompromisima da ju prakticno nitko ne koristi - jedva oko 3.000 registracija, vecinom prazne ljuske. Societas Privata Europaea (SPE), predlozena 2008. posebno za mala i srednja poduzeca, blokirana je od strane Njemacke zbog suodlucivanja zaposlenika. Single-Member Company (SUP) iz 2014. povucena je 2018. iz istih razloga. Zajednicka porezna osnovica CCCTB, predlagana od 2011., povucena je 2023.
Obrazac je jasan: svaki pokusaj unifikacije ili propada ili bude toliko razvodnojen da gubi smisao. Ali ovaj put kontekst je drukciji. Draghijev izvjestaj dao je bezprecedentnu politicku legitimaciju. Konkurentski pritisak SAD-a i Kine jaci je nego ikad. I po prvi put prijedlog namjerno zaobilazi politicki najtoksicnija pitanja (poreze, radno pravo), fokusirajuci se iskljucivo na pravo trgovackih drustava. To moze biti i njegova snaga i njegovo ogranicenje.
Sto to znaci u praksi - posebno za hrvatske tvrtke
Hrvatska je jedna od zemalja koja bi od EU Inc. mogla profitirati najvise. S populacijom od samo 3,9 milijuna ljudi, domace je trziste premalo za bilo kakvu ozbiljnu skalabilnost - rana medunarodna ekspanzija nije opcija, vec nuznost. Hrvatskim startupima poput Infobipa, Rimca ili Nanobita ekspanzija na europska trzista uvijek je podrazumijevala osnivanje zasebnih entiteta u svakoj zemlji, sa svim popratnim troskovima i birokracijom.
Hrvatska ima i specificnu poziciju kao najnovija clanica eurozone (od 2023.) i relativno nova clanica EU (od 2013.). Prelazak na euro vec je smanjio dio frikcije u poslovanju, ali pravne i administrativne prepreke ostaju. D.o.o., najcesci pravni oblik za startupe, zahtijeva minimalni temeljni kapital od 2.500 eura - to je daleko manje nego u Njemackoj (25.000 eura za GmbH), ali daleko vise od 1 eura koji predvida EU Inc.
Za
digitalne kreatore koji koriste Stripe i prodaju globalno, EU Inc. moze znaciti da umjesto zongleriranja s vise pravnih subjekata u razlicitim zemljama, dovoljno je jedno drustvo i jedan alat za
automatizaciju faktura. No izazov ostaju lokalni porezni propisi, jer njih EU Inc. ne ujednacava. Alati poput
striptu.com, koji vec danas automatiziraju
fakturiranje Stripe transakcija u razlicitim racunovodstvenim sustavima (
Fakturownia,
inFakt), bit ce u svijetu EU Inc. jos potrebniji - jer jedno drustvo koje posluje u vise zemalja znaci i vise poreznih jurisdikcija koje treba obsluziti.
Valja napomenuti i da Hrvatska ima jake jezicne veze sa Slovenijom i Srbijom, sto olaksava poslovnu komunikaciju u regiji. No EU Inc. pokriva samo zemlje EU - Srbija kao kandidat za clanstvo za sada ostaje izvan tog okvira, sto za hrvatske tvrtke koje posluju na cijelom Balkanu znaci da ce i dalje trebati paralelne pravne strukture za trzista izvan EU.
Rast
zagrebacke tech scene i snazno turisticko gospodarstvo koje se sve vise digitalizira otvaraju prostor za nove poslovne modele. EU Inc. bi hrvatskim poduzetnicima mogao omoguciti da od prvog dana razmisljaju na razini citave Europe, umjesto da se ogranicavaju na trziste od 3,9 milijuna stanovnika. Godisnji trosak prekogranicnog compliance-a u EU iznosi
42 milijarde eura - prepreka koja nesrazmjerno pogada upravo manje tvrtke iz manjih trzista poput Hrvatske.
Kljucni brojevi
| Parametar | Vrijednost |
|---|
| Trosak registracije EU Inc. | ispod 100 eura |
| Vrijeme registracije | 48 sati |
| Minimalni temeljni kapital EU Inc. | 1 euro |
| Minimalni temeljni kapital d.o.o. (Hrvatska) | 2.500 eura |
| Trosak ekspanzije na 5 zemalja EU (danas) | 50.000 - 150.000 eura |
| Ekvivalent u SAD-u (10 saveznih drzava) | 1.500 - 5.000 dolara |
| Unutarnje prepreke EU prema MMF-u | 45% (proizvodnja), 110% (usluge) |
| Europski jednorozi sa sjedistem u SAD-u | 30-40% |
| Godisnji trosak compliance-a cross-border u EU | 42 mlrd eura |
Lopta je sada na strani Europskog parlamenta i Vijeca. Cilj: kraj 2026. Prethodni pokusaji zavrsili su neuspjehom ili razvodnojavanjem. Ali kao sto je Draghi rekao - te prepreke djelo su same Europe, i zato ih Europa ima moc promijeniti.
Za hrvatske poduzetnike koji vec danas prodaju putem
Stripea, automatiziraju
fakturiranje i
odabiru sustave za online racunovodstvo, EU Inc. nije apstraktna regulativa - to je konkretan korak prema Europi u kojoj osnivanje tvrtke konacno funkcionira kao u SAD-u. Pitanje je samo hoce li ovaj put politika doci do cilja.
---
Izvori: Europska komisija COM(2026) 321, IP/26/614, Financial Times - Mario Draghi, 14.02.2025, Tech.eu, A&O Shearman, MMF, Dealroom